Ljudsko telo je napravljeno da trči. Trčanje i hodanje su po standardima evolucije veoma dugo i do skoro bili jedini i osnovni način kretanja. Brži načini kretanja kao kola na vuču, kretanje po vodi, jahanje drugih životinja, automobili su otkriveni ne tako davno i čovekovo telo nije imalo dovoljno vremena da se privikne na sve niži nivo aktivnosti.
Trčanje je postalo skoro bespotrebno u svakodnevnom životu ali telo ga još uvek očekuje i zahteva kako bi funkcionisalo kvalitetno.
Redovno lagano trčanje nudi mnoštvo beneficija za fizičko i psihičko zdravlje i služi kao prevencija za skoro svaku bolest. Ljudi koji trče imaju drastično manji rizik od degenerativnih oboljenja kao što su kardiovaskularna ili neurodegenerativna oboljenja i rak, a ova oboljenja spadaju u ubicu broj jedan, kako u svetu tako i u Srbiji.
Trčanje je postalo skoro bespotrebno u svakodnevnom životu ali telo ga još uvek očekuje i zahteva kako bi funkcionisalo kvalitetno.
Redovno lagano trčanje nudi mnoštvo beneficija za fizičko i psihičko zdravlje i služi kao prevencija za skoro svaku bolest. Ljudi koji trče imaju drastično manji rizik od degenerativnih oboljenja kao što su kardiovaskularna ili neurodegenerativna oboljenja i rak, a ova oboljenja spadaju u ubicu broj jedan, kako u svetu tako i u Srbiji.
Trčanje ne samo da služi kao prevencija od bolesti nego i poboljšava fizički a i psihički kvalitet života. U užurbanim danima trideset minuta jutarnjeg trčanja nam nudi isključenje iz stresa svakodnevnice i šansu za meditaciju. Nedavno je Svetska zdravstvena organizacija promenila redosled na svojoj listi faktora rizika koji dovode na civilizacijskih bolesti. Pušenje, koje je dugo zauzimalo vodeću poziciju, izgubilo je primat. Sada ova renomirana institucija tvrdi da je najveći faktor rizika za nastanak niza oboljenja – nedostatak kretanja.
Enzimi koji razgrađuju masti u organizmu aktiviraju se tek nakon 20 minuta energične šetnje. Aktivnost tih enzima ne mogu da nadomeste takozvane dijete. Osim toga, mi smo izloženi neprekidnim stresovima kod kuće, na poslu, na ulici… od kojih adrenalin i napetost rastu. Najbolji način da se oni eliminišu jeste fizička aktivnost...
Šetnja je terapija
Šetnja je istinski lek. Lekari kažu da umerena fizička aktivnost (naravno, pod pretpostavkom da ne pušite) smanjuje rizik od komplikacija sa povišenim krvnim pritiskom isto koliko i eliminisanje svih ostalih faktora rizika zajedno. Osim toga, hodanje vam donosi psihičku relaksaciju...
Ne plašite se džoginga
Ako su vas uveravali da je trčanje rizično i da nije za vas, razmislite o sledećem podatku. Nedavno završeno dugogodišnje istraživanje Univerziteta Stenford pokazalo je da oni koji redovno džogiraju – žive duže.
Na Zapadu su ulice pune ljudi u trenerkama koji lagano trčkaraju. To nije izraz mode, već instinktivne ljudske potrebe za kretanjem...
Enzimi koji razgrađuju masti u organizmu aktiviraju se tek nakon 20 minuta energične šetnje. Aktivnost tih enzima ne mogu da nadomeste takozvane dijete. Osim toga, mi smo izloženi neprekidnim stresovima kod kuće, na poslu, na ulici… od kojih adrenalin i napetost rastu. Najbolji način da se oni eliminišu jeste fizička aktivnost...
Šetnja je terapija
Šetnja je istinski lek. Lekari kažu da umerena fizička aktivnost (naravno, pod pretpostavkom da ne pušite) smanjuje rizik od komplikacija sa povišenim krvnim pritiskom isto koliko i eliminisanje svih ostalih faktora rizika zajedno. Osim toga, hodanje vam donosi psihičku relaksaciju...
Ne plašite se džoginga
Ako su vas uveravali da je trčanje rizično i da nije za vas, razmislite o sledećem podatku. Nedavno završeno dugogodišnje istraživanje Univerziteta Stenford pokazalo je da oni koji redovno džogiraju – žive duže.
Na Zapadu su ulice pune ljudi u trenerkama koji lagano trčkaraju. To nije izraz mode, već instinktivne ljudske potrebe za kretanjem...